Uživajte u prvoj epizodi u kojoj nam naše gošće, Petra Remeta i Sonja Bađura, otkrivaju što sve zaštita prirode obuhvaća, kako su se odlučile njom baviti i zašto je važno čuvati naš zajednički dom – planet Zemlju!

Druga epizoda podcasta Š·um prirode posvećena je bioraznolikosti o kojoj govore Janja Filipi, profesorica s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i naš kolega Marko Pećarević, koji vodi program vezan uz bolje upravljanje zaštićenim područjima. Saznajte što je bioraznolikost, zašto nas treba zanimati koliko na svijetu ima pčela danas, a koliko ih je bilo prije stotinu godina ili zašto nas treba brinuti činjenica da se u samo pola stoljeća smanjio broj kralješnjaka za čak 60 posto.

 

U trećoj epizodi Š·uma prirode razgovarali smo s Natašom Milivojević iz Ekološkog udruženja Rzav i Milijom Čabarkapom iz Eko-teama, koji su ujedno dio tima WWF Adrije i dugogodišnji borci za naše rijeke. Saznajte koji su problemi vezani za male hidrelektrane, zašto se diljem Balkana planira više od 2700 malih hidroelektrana i što to znači za naše rijeke i ljude.




U četvrtoj epizodi Š·uma prirode razgovaramo s Duškom Dimović iz WWF Adrije o posljedicama klimatske krize, kako utječe na naš svakodnevni život, ali i o potencijalnim rješenjima utemeljenima na prirodi, za prirodu.

 

Peta epizoda Š·uma prirode posvećena je medijima i njihovom izvještavanju o temama povezanim sa zaštitom prirodom. Na pitanje čuje li se glas prirode u medijima odgovaraju novinarke Aleksandra Vukićević i Dragana Prica Kovačević, koje također govore i o svom radu, izazovima s kojima se suočavaju i ulozi medija u našem društvu.

 

Šesta epizoda Š·uma prirode u fokus stavlja ekologiju, zaštitu prirode i umjetnost. Jovana Dragić May i Ivan Šulentić, između ostalog, govore o tome kako umjetnost može pomoći u širenju ideja o potrebi zaštite prirode, kada su se u umjetnosti počele problematizirati ekološke teme te kako to izgleda danas.

 

Sedma epizoda Š·uma prirode donosi priču o temi o kojoj u Srbiji priča bar 80 tisuća ljudi, jer je toliko ljudi potpisalo peticiju za očuvanje Košutnjaka ili „pluća grada“, kako ga mnogi zovu. Plan gradskih vlasti i privatnog investitora da odsjeku 30 hektara košutnjačke šume naišla je na negodovanje ne samo Beograđana, već građana iz cijele zemlje, te ne čudi ni cifra od skoro osam tisuća primjedbi upućenih na Plan detaljne regulacije za rekonstrukciju Košutnjaka. O čitavoj problematici za podcast Š·um prirode govore urbanistkinja Božena Stojić iz organizacije "Ministarstvo prostora" i Nenad Milijašević iz grupe građana "Bitka za Košutnjak".

 

Osma epizoda podcasta Š·um prirode vodi vas na naš najudaljeniji otok Lastovo. Helena i Ivica Lešić, pioniri ribolovnog turizma na Lastovu i ljudi koji žive od mora i za more, u razgovoru nam otkrivaju kakav je život ribara, zašto su se odlučili baviti ribolovnim turizmom, koji su problemi s kojima se susreću i kako zamišljaju budućnost mora i na moru.

 

U devetoj epizodi Š·uma  prirode o vezama između zaštite kulturne baštine i očuvanja prirode razgovaramo s Martinom Ivanuš, povjesničarkom umjetnosti i konzervatoricom. Martina nam otkriva povijest nastanka zaštićenih područja te odgovara na pitanja o odnosu između prirodne i kulturne baštine.

 

Deseta epizoda podcasta Š·uma prirode posvećena je najnovijem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2020. godinu, koji donosi znanstvene dokaze o onome što nam priroda neprestano ponavlja: neodržive ljudske aktivnosti dovode ekosustave, zaslužne za život na Zemlji, do ruba propasti! Prepustite se Š·umu prirode, otkrijte o čemu se točno radi i kakvo je stanje ekosustava naše regije.
 

Jedanaesta epizoda podcasta Š·um prirode snimljena je uoči Svjetskog dana za klimatsku pravdu, koji se obilježava 25. rujna. O klimatskoj pravdi, aktivizmu i  budućnosti govore nam dvoje mladih iz inicijative Petkom za budućnost (Fridays For Future) - Leonarda Šmigmator iz Hrvatske i Alija Madžović iz Srbije. Poslušajte što nam mladi poručuju i zašto je klimatska budućnost u njihovim rukama!
 

U dvanaestoj epizodi Š·uma prirode razgovaramo s aktivistkinjama i aktivistima iz regije o njihovim iskustvima, savjetima i motivacijama zbog kojih su odlučili boriti se za naše rijeke. Aleksandar, Maida, Denis i Robert iz prve ruke znaju što znači oduprijeti se moćnicima koji su namjerili na rijeke diljem Balkana. Poslušaj njihove priče, a zatim daj svoj doprinos očuvanju naših rijeka potpisivanjem peticije na losingrivers.com/cg. Ako vas zanima gdje se sve u BiH planiraju male hidroelektrane, pogledajte mapu na cutt.ly/mapabih.

 

U trinaestoj epizodi Š·uma prirode donosimo vam priču o tri rijeke - Zrmanji, Krupi i Rječini - kao i ljudima čije su živote oblikovale. Poslušajte što im rijeke znače i zašto su se angažirali oko njihove zaštite. Pratite aktivnosti Eko Zrmanje i inicijative Spasimo Ričinu!