Ekstremni događaji poput velikih požara, poplava, erozija tla, oluja i toplinskih valova privlače pažnju medija i opće javnosti. Statističke analize pokazuju da su te pojave sve učestalije zbog klimatskih promjena.

Prije nego što započnemo temu klimatskih promjena važno je napomenuti da se klima na Zemlji neprestano mijenja. Do početka industrijske revolucije, klima se mijenjala kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Danas pojam klimatskih promjena koristimo kada govorimo o promjenama klime koje se događaju od početka 20. stoljeća, a nastale su kao rezultat čovjekovih aktivnosti.

Prosječne temperature zraka za petogodišnje razdoblje od 2015. do 2019. te za desetogodišnje razdoblje od 2010. do 2019. bile su najviše u povijesti mjerenja. Svako desetljeće nakon 1980-ih godina bilo je toplije od prethodnog. Zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi očekuje se da će se taj trend i nastaviti.

Prema službenim podacima, temperature rastu i u zemljama naše regije.

Dokazano je da se globalno zagrijavanje ne događa samo od sebe nego je posljedica antropogenog utjecaja. U ovom trenutku je prosječna temperatura na Zemlji viša za 0,8 stupnjeva od temperature prije industrijske revolucije, odnosno prije nego što su ljudi počeli masovno koristiti fosilna goriva i gomilati ugljikov dioksid u atmosferi.

Ugljikov dioksid (CO₂), plin koji se oslobađa sagorijevanjem ugljena, nafte, naftnih derivata i plina, najznačajnije doprinosi globalnom zagrijavanju. Oko 25 milijardi tona ugljikovog dioksida ispusti se u atmosferu svakoga dana, što znači 800 tona svake sekunde!

Ovakav trend emisije ugljikovog dioksida bi mogao povećati prosječnu temperaturu na Zemlji za 1,4 – 6,4 °C do kraja ovog stoljeća.

Povećanje temperature već iznad 2°C dovelo bi do opasne promjene klime i razornog utjecaja na biljne i životinjske zajednice.

Zemlja je poseban planet - dovoljno je blizu Sunca da prima toplinu potrebnu za život, a dovoljno daleko da je sunčeva toplina ne uništi. Njena udaljenost od Sunca nam pruža uvjete koji su nam nužno potrebni za život.

Kako bi se ti uvjeti održavali, Zemlja je okružena slojem stakleničkih plinova. Taj sloj djeluje kao pokrivač i održava Zemljinu kuglu toplom, štiteći je od hladnog svemira - ova pojava je poznatija kao efekt staklenika.

Iako nije najjači staklenički plin, ugljikov dioksid je glavni pokretač efekta staklenika, što predstavlja velik problem.

Uzrok klimatskih promjena je neograničeno sagorijevanje fosilnih goriva – ugljena, nafte i prirodnog plina – koji uzrokuju oslobađanje CO₂ u atmosferu u sve većoj mjeri.

Zbog toga sloj stakleničkih plinova oko Zemlje postaje deblji, što Zemlju čini sve toplijom.

Razlog iz kojeg to radimo je da zadovoljimo svoju potrebu za energijom. Međutim, zahvaljujući ljudskoj inventivnosti, danas postoje pametniji načini za stvaranje energije.