U našoj se regiji riba lovila već u neolitiku. Tisuće bi godina mogle biti izbrisane u manje od stoljeća neodrživog načina života. Najviše su pogođene lokalne zajednice koje ovise o sve siromašnijim i iscrpljenim morskim resursima kao glavnom izvoru hrane i prihoda.

Gotovo 63% ribljih stokova u Sredozemnom i Crnom moru prekomjerno je izlovljeno. Nekad životom bogato more sve je praznije. Postojeći centralizirani pristup gospodarenju morskim resursima koji ne uključuje lokalne ribare u procese odlučivanja dio je problema.

Iskustvo rada WWF-a s ribarima, znanstvenicima i nositeljima vlasti pokazuje da se uključivanjem ribara u proces donošenja odluka mora i oceani mogu oporaviti. Taj proces se zove zajedničko upravljanje i ne samo da ima pozitivan utjecaj na bioraznolikost, nego i poboljšava uvjete života onima koji od mora i za more žive.

Uspostavljanje modela zajedničkog upravljanja vrlo je dug proces za čiju je sigurnu provedbu potrebno angažirati različite dionike. Kao i sa svim globalnim gorućim problemima, najveći nam je izazov vrijeme.

WWF na više od 20 lokacija u šest sredozemnih zemalja provodi projekt transformacije priobalnog ribolova prema održivosti. Cilj je ojačati zajedničko upravljanje priobalnim ribolovom prema održivosti te stvoriti dodatnu vrijednost za ribare kroz unapređenje tržišta, uspostavu alternativnih izvora prihoda poput ribolovnog turizma i potaknuti ribarsko udruživanje i zajednički nastup na tržištu. U našoj regiji radimo na unapređenju gospodarenja na četiri pilot-lokacije: Park prirode Telašćica, Park prirode Lastovo i Velebitski kanal u Hrvatskoj te području Vlore u Albaniji.