Otočna vlažna staništa među najugroženijim su staništima Sredozemlja. Ta mjesta nekada su bila ključna za opstanak stanovništva na otocima jer su predstavljala jedini izvor vode za ljude, poljoprivredne djelatnosti i napajanje stoke, no raseljavanjem ljudi, napuštanjem tradicionalne poljoprivrede i stočarstva te intenzivnim razvojem turizma postala su zaboravljena i napuštena. Nerijetko su zatrpavana smećem, regulirana, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti krajem 20. stoljeća uviđa se njihov značaj te im se sve više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju. Nažalost bez obzira na zakonsku zaštitu i porast ekološke svijesti kod ljudi, u nekim krajevima još uvijek je prisutan negativan trend u odnosu prema takvim staništima.
 

Glavni cilj MedIsWet projekta  je  održivo očuvanja vlažnih staništa, ali i prepoznavanja važnosti otočkih vlažnih staništa i njihovo uvrštavanje u sve relevantne lokalne, nacionalne i regionalne zakone.
 

Aktivnosti MedIsWet projekta uključuju:
 

• izradu karte otočnih vlažna staništa većih od 0,1 ha na području Sredozemlja;
• inventarizaciju na temelju standardizirane metodologije;
• izradu baze podataka dostupne javnosti;
• širenje znanja i svijesti lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima, stanovnicima otoka, široj javnosti, znanstvenoj i stručnoj zajednici.

Udruge Hyla i WWF Adria odgovorne su za provedbu projektnih aktivnosti u Hrvatskoj. MedIsWet je započeo u listopadu 2017., a službeno je predstavljen javnosti 2. veljače 2018., prigodno na Svjetski dan močvarnih staništa. 

Tijekom proteklih 30 godina zemlje Sredozemlja nastojale su napraviti popis vlažnih staništa i procijeniti njihov status. Unatoč tome informacija je vrlo malo, postojeće nacionalne baze podataka nisu cjelovite i/ili usporedive, a za većinu zemalja uopće ne postoje. Nedostatak i nedosljednost informacija u krajnosti rezultira neučinkovitom zaštitom tih područja izrazito velikog značaja i potencijala. Ova problematika još je izraženija kod manjih vlažnih staništa, budući da većina takvih područja ostaje neotkrivena. Na otocima, koji su zbog svog geografskog položaja dodatno izolirani, zalihe slatke vode su ograničene, a utjecaj turizma i urbanizacije je sve snažniji, očuvanje vlažnih staništa predstavlja velik izazov sektoru zaštite prirode.

Unutar Konvencije o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija) donesena je 2015. godine rezolucija XII.14 "Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja" koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na otocima, te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno.

Kako bi doprinijele provedbi rezolucije o otočnim vlažnim staništima i ostvarenju općih ciljeva međunarodne Ramsarske konvencije čije su potpisnice sve sredozemne države, pokrenut je projekt MedIsWet. Regionalnog je karaktera jer uključuje sve otoke Sredozemlja u državama: Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta, Španjolska i Hrvatska. Glavni koordinator projekta je Grčka jer se replicira metodologija i aktivnosti očuvanja vlažnih staništa uspješno provedenih na njihovim otocima. Vrijednost projekta je € 1.097.000, a vrijeme trajanja je 3 godine.