What would you like to search for?

SIVI VUK
© Artificial Group

Nekoć najrasprostranjeniji sisavac na svijetu, sivi vuk (Canis lupus), izumro je u većem dijelu prostora na kojem je nekad bio rasprostranjen, a njegova današnja distribucija znatno je ograničena. Do 1970-ih godina vuk je bio prisutan samo u dijelovima južne i sjeveroistočne Europe.

Vukova je oduvijek bilo u našoj regiji, ali ih se dugi niz godina lovilo, ustreljivalo i trovalo, a ljudi su se bojali opasnosti koju predstavljaju za goveda i ovce. Kao i medvjedi, vukovi su vrlo ranjivi i najveća prijetnja njihovu opstanku dolazi od nas - ljudi.

Iako vukovi u pravilu ne napadaju ljude, često kod nas pobuđuju podvojene osjećaje - kako strah tako i divljenje.
Pomozi nam da omogućimo suživot ljudi i vukova!

Vuk je predak domaćeg psa, samo što ne laje, nego zavija.

© Marko Matesic
Odan obitelji

Vučji čopor donekle je sličan ljudskoj obitelji - čine ga mužjak i ženka te njihovi potomci. Vukovi ostaju u paru doživotno i radije putuju u obiteljima. Kad mladi vukovi odluče pronaći partnera za zasnivanje vlastite obitelji, mogu putovati stotinama kilometara, preko planina, autocesta, rijeka i granica.

Takav je put prošao i mladi poznati putnik vuk Slavc iz slovensko-hrvatskog čopora s Učke i slovenskog Krasa. On je prošao preko 1000 km kroz Sloveniju, Austriju, Južni Tirol i sjevernu Italiju, dok nije pronašao životnu partnericu s kojom se skrasio u području Dolomita.

Maleni vučići dođu na svijet potpuno slijepi i bespomoćni te provode prva dva tjedna u brlogu ugodno ušuškani s mamom. Nakon što prestanu sisati, svi članovi čopora mališanima donose hranu. Igraju se s njima, uče ih loviti, zavijati i čuvati se od opasnosti.

Spolnu zrelost postižu u dobi od 22 mjeseca, nakon čega mogu i napustiti svoj čopor. U prirodi se vuk od 10 godina već smatra starcem, a doživi do najviše 14.

Znaš li?

Vuk svoju prehranu nadopunjuje jestivim bobicama kad ih god može naći.

© Staffan Widstrand/WWF
ČIME SE HRANE

Vuk je mesojed - omiljena su mu hrana jeleni i srne, ali u njihovu nedostatku lovi i manje sisavce poput divlje svinje, zečeva, a ponekad i domaćih životinja. Pri tome se koristi različitim strategijama: zna kako plijen satjerati u kut ili natjerati na neprohodan teren gdje ne može pobjeći. Zna kako prepoznati oslabljenu ili bolesnu životinju koju će biti lakše uloviti nego onu zdravu, u naponu snage. Ponekad će plijen zaskočiti iznenada, a ponekad ga goniti i po tri kilometra.

Vukovi su u lovu vrlo pragmatični i biraju plijen koji je u tom trenutku lakše uhvatiti. Zato će, u ekosustavu gdje mogu birati, češće loviti onu vrstu koje ima više pa je i lakše dostupna, a od tih životinja uzimat će one slabe, stare, bolesne, životno nesposobne ili neoprezne. Time vukovi vrše prirodnu selekciju i pridonose stabilnosti ekosustava.

ŠTO MOŽEŠ UČINITI

Pomažemo u zaštiti naših najvažnijih divljih vrsta, a vuk je jedan od njih! I ništa ne možemo učiniti sami: naši brojni uspjesi mogući su samo zahvaljujući vašoj velikodušnosti. Podrži nas već danas!

POSVOJI VUKA