The WWF is run at a local level by the following offices...
- WWF Global
- Adria
- Argentina
- Armenia
- AsiaPacific
- Australia
- Austria
- Azerbaijan
- Belgium
- Bhutan
- Bolivia
- Borneo
- Brazil
- Bulgaria
- Cambodia
- Cameroon
- Canada
- Caucasus
- Central African Republic
- Central America
- Chile
- China
- Colombia
- Croatia
- Democratic Republic of the Congo
- Denmark
- Ecuador
- European Policy Office
- Finland
Smeđi medvjed (Ursus arctos) je kralj europskih šuma i među najvećim svjetskim mesojedima. Divimo mu se i bojimo ga se zbog njegove veličine, snage, brzine i inteligencije. No iako je velik i snažan, ta samotnjačka životinja također je osjetljiva na prodor ljudi u svoje prirodno stanište.
U WWF-u radimo na pronalaženju rješenja koja osiguravaju sigurnost medvjeda i ljudi i promičemo miran suživot, primjerice, uz pomoć sigurnih prijelaza za divlje vrste (zeleni koridori) ili električnih ograda za zaštitu stoke i usjeva.
Naša regija dom je stabilne populacije od oko 3950 medvjeda dinarsko-pindske populacije, što je druga po veličini populacija u Europi.
Pomozi nam da tako i ostane.
Medvjed je svejed, ali većinu njegove hrane čine biljke. Hrani se raznoliko (primjerice voće, bobice, sjemenke, orašasti plodovi, gomolji, trave, insekti, strvine, ponekad divljač ili domaće životinje).
U proljeće, osobito prije početka sezone rasta vegetacije aktivno traži hranu, često na hranilištima za divljač, a posluže mu i strvine – tijela životinja koje su uginule tijekom zime. Jesen je za medvjede razdoblje prenajedanja (hiperfagija). Tada u potkožnom masnom tkivu ubrzano skladište energiju za zimu.
Medvjed se hrani i ljudskom hranom (primjerice otpad, usjevi i drugo) kad je ona dostupna i nezaštićena. Iako to ne zvuči opasno, čak i povremeni ulazak medvjeda u naselja u potrazi za hranom može ga doći glave. Naime, medvjeda koji se više puta vrati u naseljeno mjesto nakon svih poduzetih mjera po zakonu se mora usmrtiti jer se smatra opasnim za ljude. Kako bi se spriječilo nepotrebno ubijanje medvjeda, mi možemo i moramo promijeniti svoje neodgovorne aktivnosti. Jedan od načina je koristiti kante za smeće koje su „zaštićene od medvjeda” i pomažu da se medvjede drži podalje od ljudskih naselja. Također je važno ne ostavljati otpatke od ljudske hrane u šumi.
Smeđi medvjedi počinju se pariti u dobi od tri do pet godina. Odrasli medvjed živi samotno, osim u sezoni parenja (od travnja do lipnja).
Tijekom razdoblja brloženja (oko siječnja) medvjedica okoti do četiri medvjedića (najčešće dva). Medvjedići su pri rođenju slijepi, bez zuba, goli i teški manje od 500 grama. S majkom ostaju u pravilu jednu i pol godinu. Buduće ponašanje medvjedića uvelike će ovisiti o vremenu ranog djetinjstva koje provodi s majkom.
Pomažemo u zaštiti naših najvažnijih divljih vrsta, a medvjed je jedan od njih! I ništa ne možemo učiniti sami: naši brojni uspjesi mogući su samo zahvaljujući vašoj velikodušnosti. Podrži nas već danas!
POSVOJI MEDVJEDA