What would you like to search for?

Smeđi medvjed
© Artificial Group

Smeđi medvjed (Ursus arctos) je kralj europskih šuma i među najvećim svjetskim mesojedima. Divimo mu se i bojimo ga se zbog njegove veličine, snage, brzine i inteligencije. No iako je velik i snažan, ta samotnjačka životinja također je osjetljiva na prodor ljudi u svoje prirodno stanište.

U WWF-u radimo na pronalaženju rješenja koja osiguravaju sigurnost medvjeda i ljudi i promičemo miran suživot, primjerice, uz pomoć sigurnih prijelaza za divlje vrste (zeleni koridori) ili električnih ograda za zaštitu stoke i usjeva.

Naša regija dom je stabilne populacije od oko 3950 medvjeda dinarsko-pindske populacije, što je druga po veličini populacija u Europi.
Pomozi nam da tako i ostane.

© Tomas Hulik
Čime se hrani

Medvjed je svejed, ali većinu njegove hrane čine biljke. Hrani se raznoliko (primjerice voće, bobice, sjemenke, orašasti plodovi, gomolji, trave, insekti, strvine, ponekad divljač ili domaće životinje).

U proljeće, osobito prije početka sezone rasta vegetacije aktivno traži hranu, često na hranilištima za divljač, a posluže mu i strvine – tijela životinja koje su uginule tijekom zime. Jesen je za medvjede razdoblje prenajedanja (hiperfagija). Tada u potkožnom masnom tkivu ubrzano skladište energiju za zimu.

Medvjed se hrani i ljudskom hranom (primjerice otpad, usjevi i drugo) kad je ona dostupna i nezaštićena. Iako to ne zvuči opasno, čak i povremeni ulazak medvjeda u naselja u potrazi za hranom može ga doći glave. Naime, medvjeda koji se više puta vrati u naseljeno mjesto nakon svih poduzetih mjera po zakonu se mora usmrtiti jer se smatra opasnim za ljude. Kako bi se spriječilo nepotrebno ubijanje medvjeda, mi možemo i moramo promijeniti svoje neodgovorne aktivnosti. Jedan od načina je koristiti kante za smeće koje su „zaštićene od medvjeda” i pomažu da se medvjede drži podalje od ljudskih naselja. Također je važno ne ostavljati otpatke od ljudske hrane u šumi.

Ženke medvjeda mogu nositi mladunce različitih očeva. Znanstvenici smatraju da ženke tako mogu zaštititi mladunce od mužjaka koji mogu biti agresivni prema njima.

© Marko Matesic
Razmnožavanje

Smeđi medvjedi počinju se pariti u dobi od tri do pet godina. Odrasli medvjed živi samotno, osim u sezoni parenja (od travnja do lipnja).

Tijekom razdoblja brloženja (oko siječnja) medvjedica okoti do četiri medvjedića (najčešće dva). Medvjedići su pri rođenju slijepi, bez zuba, goli i teški manje od 500 grama. S majkom ostaju u pravilu jednu i pol godinu. Buduće ponašanje medvjedića uvelike će ovisiti o vremenu ranog djetinjstva koje provodi s majkom. 

ŠTO MOŽEŠ UČINITI

Pomažemo u zaštiti naših najvažnijih divljih vrsta, a medvjed je jedan od njih! I ništa ne možemo učiniti sami: naši brojni uspjesi mogući su samo zahvaljujući vašoj velikodušnosti. Podrži nas već danas!

POSVOJI MEDVJEDA