Izvještaj o stanju planeta: Ništa prirodno u strmom padu prirode

Posted on 30 October 2018

Izvješće WWF-a otkriva ogromnu količinu ljudskog utjecaja na planet

● Indeks živućeg planeta (The Living Planet Index, LPI) ukazuje da je veličina svjetske populacije kralješnjaka u prosjeku opala za 60% u posljednjih 40 godina.
● Najveći pokretači trenutnog gubitka biološke raznolikosti su prekomjerna eksploatacija i poljoprivreda, oboje vezano uz stalno povećanje ljudske potrošnje.
● Ubrzana ljudska proizvodnja znatno potkopava sposobnost prirode da podržava i održava naše živote, društva i gospodarstva: globalno, priroda pruža usluge čovječanstvu vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje.
● S obzirom na međusobnu povezanost između zdravlja prirode, dobrobiti ljudi i budućnosti našeg planeta, WWF poziva globalnu zajednicu da se ujedini za globalni sporazum za prirodu i ljude kako bi preokrenuli trend gubitka bioraznolikosti.

ZAGREB - Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju - do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018. Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018 predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja. „Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost", rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

„Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta. Mi u Hrvatskoj koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće“, ističe Andrea Štefan iz WWF Adrije. „Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo“.

Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo

Posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško je utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Čak 20 posto Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.

Izvještaj o živom planetu 2018 se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

U našoj regiji još nije alarmantno stanje

U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Pristup informacijama nije osiguran (zadnji primjer je prijedlog Zakona o lovu u Hrvatskoj), savjetovanje s dionicima je površno, odnos onih koji imaju prava i onih koji odlučuju o tim pravima nije ravnopravan.

To nas dovodi do sljedećih činjenica:
- Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 95% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.
- 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.
- 93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.

Putokaz za djelovanje - za 2020. i šire

Želimo li izgraditi održivu budućnost za sve nas, dokazano je da se dvije agende – ona za okoliš i ona za ljudski razvoj – moraju uskladiti. Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja je kritična godina kada se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).

WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. Godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan "globalni sporazum za prirodu i ljude".

Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.

KRAJ

Bilješka za urednike:

● Cijelo izdanje Izvještaja o stanju planeta 2018 kao i njegovu skraćenu verziju, kao i video materijale, možete pronaći ovdje. Odgovarajuće fotografije preuzmite ovdje.
● Četvrto poglavlje izvješća inspirirano je dokumentom nazvanim „Nastojeći promijeniti krivulju gubitka biološke raznolikosti“ koje sugerira poruke prema određenim ciljnim skupinama, indikatore i mjere koje bi 196 članica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) trebale uzeti u obzir kako bi donijele hitan, ambiciozan i efektivan globalni sporazum za prirodu, kada se sastanu u studenome 2018. u Egiptu na 14. konferenciji stranaka, kao što je svijet učinio za klimu u Parizu.
● Indikatori korišteni u izvješću su: Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji je ustupilo Zoological Society of London (ZSL), Indeks staništa vrsta (Species Habitat Indeks, SHI), Indeks IUCN-ovog Crvenog popisa (IUCN Red List Indeks, Indeks očuvanosti biološke raznolikosti (Biodiversity Intactness Indeks, BII), indeks Granica planeta Zemlje te Ekološki otisak.

Za više informacija:

Petra Boić Petrač, communications & brand manager WWF Adria, tel: +385 91 2905 976, e-mail: ppetrac@wwfadria.org

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://www.wwfadria.org/

O ZOOLOGICAL SOCIETY OF LONDON (ZSL):
Osnovan 1826. godine, Zoological Society of London (Londonsko zoološko društvo) međunarodna je znanstvena udruga. Glavna uloga je zaštita životinja i njihovih staništa. ZSL vodi ZSL zoološki vrt u Londonu te ZSL Whipesnade Zoološki vrt, provodi znanstvena istraživanja u Institutu za zoologiju te aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša u više od 50 zemalja širom svijeta. www.zsl.org

O Global Footprint Networku:
Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta. www.footprintnetwork.org