PRIRODA TREBA NAŠU LJUBAV

VRIJEME ZA ZAŠTITU ONOGA ŠTO VOLIMO BRZO IZMIČE

Pogledaj prirodu koju volimo i čiji gubitak - ne smijemo dozvoliti.
Prirodi je naša ljubav potrebnija više nego ikad!

Rijeke Mura, Drava i Dunav u svom toku kroz pet zemalja čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji je UNESCO proglasio rezervatom biosfere. Zbog mozaika jedinstvenih staništa i obilja rijetkih i ugroženih vrsta nazivamo ga Europskom Amazonom. To je pravi primjer suživota čovjeka i prirode jer je dom gotovo milijun ljudi, ali i najveće populacije orla štekavca u Europi te mnogih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i riba poput kečige.
 

Zamisli da je nema.

Staromodan način upravljanja rijekama, skraćivanje vodotoka, vađenje šljunka i pijeska iz korita rijeka te projekti izgradnje hidroelektrana stalna su prijetnja Europskoj Amazoni. Zajedničkim radom možemo zaustaviti prijetnje, promijeniti naš odnos prema prirodi te u suradnji s lokalnim zajednicama izgraditi održivu budućnost ovog područja s bogatom kulturnom baštinom koja svjedoči o povezanosti ljudi s rijekama.

Voli ju ili izgubi.

Jadransko more je žarište bioraznolikosti s velikim brojem ugroženih i ranjivih vrsta. Odličan primjer tog bogatstva je Lastovo - najudaljeniji hrvatski naseljeni otok te najmlađi morski park prirode u Hrvatskoj. Lastovsko otočje je dom jastozima, kornjačama, dupinima, odmorište mnogim pticama selicama te gnjezdilište rijetkim pticama poput sredozemnog galeba. A to je samo jedan od 1300 otoka na Jadranu! Osim predivnim biljnim i životinjskim vrstama, Jadran je dom i mnogim priobalnim zajednicama i generacijama ribara.
 

Zamisli da ga nema.

U tami krškog podzemlja svoj dom nalaze brojne rijetke i jedinstvene životinjske vrste, a na području Dinarida ih je toliko da je dinarski krš potvrđen kao područje najveće biološke raznolikosti špiljske faune u svijetu! Od Udina u Italiji do Skadarskog jezera u Crnoj Gori, Dinarski krš dom je prirodnim atrakcijama kao što su nacionalni parkovi Krka ili Prokletije, pećine poput Grabovače, Vjetrenice ili Postojnske jame, polja poput Livanjskog polja.
 

Zamisli da ga nema.

Šume su dom za više od polovice svih kopnenih vrsta. U sebi nose bogatu raznolikost života koja održava funkcioniranje mnogih naših najvažnijih prirodnih sustava – od održavanja klime stabilnom do reguliranja opskrbe vodom i poboljšanja njene kvalitete. Naša je regija ispunjena prekrasnim šumama, među kojima se ističe Perućica u Nacionalnom parku Sutjeska, jedna od posljednjih očuvanih europskih prašuma. Tu je i Pančićeva omorika, simbol Nacionalnog parka Tara, endemska vrsta šuma Srbije i Bosne i Hercegovine.
 

Zamisli da ih nema.

Močvare, bare, tresetišta, rijeke i jezera prirodna su rješenja za mnoge ekološke probleme. Iako čine samo 3% površine Zemlje, upijaju dvaput više ugljika nego sve svjetske šume zajedno! Tijekom jakih padalina zadržavaju višak vode, sprječavajući poplave, dok njihova vegetacija filtrira zagađenje. Vlažna staništa su presudna i za očuvanje biološke raznolikosti i opstanak mnogih divljih vrsta poput orla štekavca, najveće ptice grabljivice u Dunavskom slivu.
 

Zamisli da ih nema.

Zaštićena područja čuvaju jedinstvene, vrijedne i krhke primjere našeg prirodnog bogatstva.  Pitanje je kako bi izgledala zapanjujuća priroda Đerdapa, Durmitora ili Lovćena, fantastični vrhovi Mavrova ili Sharrija, poviješću isklesane Sutjeska i Neretva, veličanstvena Una ili Plitvička jezera da nisu pod zaštitom. U našoj regiji zaštićena područja čine oko osam posto teritorija i dom su mnogim divljim vrstama, staništima te kulturnim i povijesnim spomenicima koje moramo sačuvati. 
 

Zamisli da ih nema.