The WWF is run at a local level by the following offices...
- WWF Global
- Adria
- Argentina
- Armenia
- AsiaPacific
- Australia
- Austria
- Azerbaijan
- Belgium
- Bhutan
- Bolivia
- Borneo
- Brazil
- Bulgaria
- Cambodia
- Cameroon
- Canada
- Caucasus
- Central African Republic
- Central America
- Chile
- China
- Colombia
- Croatia
- Democratic Republic of the Congo
- Denmark
- Ecuador
- European Policy Office
- Finland
Our News
Ovog Sata za planet Zemlju potpišite peticiju za spas rijeke Drave
Povežite se s rijekama i dajte svoj glas protiv izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2
„Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja hidroelektrana, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo Europskom Amazonom. Hidroelektrane bi onemogućile planiranje drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU,“ rekla je Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adriji.
Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih, čak 81 posto u posljednjih 50 godina, uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. To izravno utječe na našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama pa je i to razlog da kažemo: „Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!“
Zbog svoje prirodne vrijednosti cijela je rijeka Drava u Hrvatskoj uključena u ekološku mrežu Natura 2000, Regionalni park Mura-Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Drava je dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre. Tu je zabilježeno i 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na riblji fond bio bi iznimno velik jer bi se ribama onemogućila migracija.
„Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno ogromnu opasnost za cijelu zajednicu“, ističe Helena Hećimović, koja je prije dva desetljeća započela borbu protiv izgradnje tadašnje HE Novo Virje. Tada je uspjela, a sada je ponovno čeka borba za isto područje, samo pod drugim nazivom – HE Molve 1 i 2.
Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina pitke vode za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća drvna industrija.
Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te promijenila mikroklimu tog područja.
„Kako je tema ovogodišnjeg Sata za planet Zemlju očuvanje bioraznolikosti i povezanost s rijekama, pozivamo sve ljubitelje prirode da potpišu peticiju i tako daju svoj doprinos za očuvanje Drave“, zaključila je Ivana Korn Varga.