ČAČAK - Rečno ostrvo Suva Morava deo je toka Zapadne Morave i predstavlja prirodno dobro nedaleko od Čačka. Na ovom lokalitetu se od 2002. godine sprovode mnogobrojna istraživanja biodiverziteta, zahvaljujući kojima je zabeleženo na stotine vrsta insekata, riba, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara, a biljne vrste tek treba da se istraže. Iako je Zavod za zaštitu prirode Srbije ocenio da je područje neophodno zaštititi, ono se nalazi u Planu detaljne regulacije „Sportski centar“, koji predviđa asfaltne površine, izgradnju pešačkih, biciklističkih i trim staza, vidikovca, manjih montažnih objekata različitih namena, kao i mnoge druge planove koji bi ovo područje urbanizovali za komercijalne potrebe.

„Za prirodne vrednosti Suve Morave i njen potencijal zna se već neko vreme. Ona čini zelenu oazu u srcu grada koja pruža dom mnogobrojnim zaštićenim i ugroženim divljim vrstama, ali ujedno pomaže u zaštiti od poplava i ublažavanju posledica klimatskih promena. I sami svesni njenih funkcija i vrednosti, gradska uprava i lokalno stanovništvo potražili su stručno mišljenje o potencijalnoj zaštiti šireg područja. Ipak, Grad Čačak je odlučio da razvije komercijalne sadržaje umesto da zaštiti prirodna dobra na svojoj teritoriji i prihvati mišljenje struke”, ističe Nikola Matović iz WWF Adrije.

Gradonačelnik Grada Čačka je 2016. godine formirao Radni tim za popis prirodnih vrednosti na teritoriji Grada. Na osnovu Predloga radnog tima, Zavod za zaštitu prirode Srbije izradio je Izveštaj predloga prirodnih vrednosti na području Grada Čačka, kao potencijalno značajnih područja na kojima se predlaže zaštita. Jedno od značajnih područja koje je predloženo za zaštitu je upravo „Suva Morava“.

Nakon uvida u stanje na terenu i prikupljanja podataka, Zavod da zaštitu prirode Srbije dostavio je Gradu Čačku 2018. godine Studiju zaštite Zaštićeno stanište „Suva Morava“, sa ciljem da se ovo područje proglasi zaštićenim prirodnim dobrom. Međutim, Grad je doneo odluku koja ide u korist razvijanja komercijalnih sadržaja i turističke infrastrukture na području prepoznatog prirodnog dobra, uopšteno njegove privrede, umesto da se obaveže na zaštitu prirodnih dobara kojim raspolaže.

“Dodatno zabrinjava što se na ovom području godinama unazad sprovode mnoge ilegalne aktivnosti poput odlaganja šuta i drugog materijala, stvaranja divljih deponija, ali i nekontrolisane i nelegalne eksploatacije šljunka iz korita reke i njenog priobalja, na šta je Koalicija protiv korupcije u životnoj sredini reagovala podnošenjem krivičnih prijava protiv lica koja vrše eksploataciju bez potrebnih dozvola. Umesto da se područje zaštiti, pojača inspekcijska kontrola nad ilegalnom eksploatacijom sedimenata i poveća procenat zaštićenih područja na teritoriji Srbije, zemljište je predviđeno za potrebe sportsko-rekreativnih sadržaja, koji bi posledično trajno ugrozili stanište mnogobrojnih divljih vrsta, ali i funkciju koju ovo područje prirodno vrši”, izjavila je Nataša Milivojević iz Koalicije protiv korupcije u životnoj sredini.

Podsetimo, Srbija se potpisivanjem međunarodne Konvencije o biološkoj raznovrsnosti  obavezala kako će do 2020. godine povećati procenat zaštićenih područja sa trenutnih oko 8% na 17%. Shodno tome, povećao se broj istraživanja u svrhu zaštite, koje pak ne prate odluke lokalnih i državnih tela zaduženih za proglašenje novih zaštićenih područja. Na kraju, to se odražava i u neispunjavanju ciljeva preuzetih potpisivanjem konvencije.

Pritisak koji Zapadna Morava trpi usled iskopavanja šljunka i drugih vidova eksploatacije je nemerljiv. Lokalna zajednica koja svakodnevno oseća posledice degradacije prirode, glasna je po pitanju neophodnosti zaštite ove reke, ali i drugih područja prepoznatih vrednosti na teritoriji Grada Čačka. Zbog čega onda lokalne vlasti ignorišu želje građana, a pre svega mišljenja struke, i naručuju istraživanja o koja se oglušuju i čije preporuke ne uvažavaju?

Dok građani čekaju odgovor od gradske uprave, područje Suve Morave nastavlja da se uništava.