What would you like to search for?

Our News

Recept za tunu: novo normalno nenormalne budućnosti

Temperatura raste, more se zakiselilo, vrste nestaju, oluje uništavaju ribarice. U posljednjem znanstvenom monologu, Sandra Vlašić i Filip Šovagović vode nas u moguću budućnost koju bismo trebali izbjeći.

Klimatske promjene imaju veliki negativni utjecaj na globalnoj razini, a učinci se ne osjete samo na kopnu, već i u moru. Moge vrste migriraju u potrazi za hranom i boljim uvjetima, dok druge nestaju. Uz dodatni pritisak na riblje stokove uslijed prekomjernog izlova i uništavanja staništa, mnoge priobalne zajednice promjene osjete već danas. Manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za one ljude čiji životi ovise o moru, a svaka promjena ima dalekosežan utjecaj na prirodu, gospodarstvo i društvo u cjelini.

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode je 2020. godine provela istraživanje u utjecaju klimatskih promjena na mali gospodarski ribolov u zemljama u razvoju. Posljedice su negativne za većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući one komercijalno najvažnije kao što su srdele, inćuni i tuna. Promjene će najviše osjetiti zajednice za koje je ribarstvo glavni izvor hrane i prihoda, ali i sve zemlje koje uvoze proizvode iz ribarstva. Europska unija je jedan od najvećih uvoznika, a polovica uvoza dolazi iz zemalja u razvoju. Što to znači za globalnu sigurnost hrane u svijetu koji će zbog porasta stanovništva trebati više morskih resursa nego ikad prije? Što ako ono što danas uzimamo zdravo za gotovo sutra postane nedostupno? O tome govori i “Recept za tunu”, znanstveni monolog Sandre Vlašić.     

 
Tekst: Sandra Vlašić      
Izvedba: Filip Šovagović
Glazba i oblikovanje zvuka: Ivan Arnold     
 

KAKO ODABRATI BOLJU BUDUĆNOST?
Znanstvenici procjenjuju da bi održivo upravljanje ribarstvom, ako se provodi na globalnoj razini, moglo povećati biomasu ribe u oceanima za 60%, ali samo ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar 1,5°C. Održivo upravljanje uključuje i smanjenje odbačenog ulova, povećanje potražnje za malim i brzorastućim vrstama riba, te prelazak na održivi uzgoj proizvoda iz ribarstva.
“Alternativne budućnosti su moguće, a na nama je da iskoristimo sva dostupna znanja i tehnologije koje mogu olakšati bolje upravljanje morima i oceanima, vodeći pritom računa da stvorimo snažne, otporne i sigurne zajednice”, zaključio je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Za više informacija o tome kako svatko od nas može učiniti razliku posjetite WWF-ov vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva ili izračunajte kako vaš morski tanjur utječe na klimua ako ste propustili prethodne monologe poslušajte ih niže na linkovima.

PRIJATELJU  MOJ (Leon Lučev)
 



NAŠE RUKE SU MANJE (Nina Violić)
 



• • •


O AUTORICI TEKSTA:
Sandra Vlašić je magistra znanosti o okolišu i više od 25 godina profesionalno se bavi razvojem koji je dobar za prirodu i društvo. Kada ne radi, piše kratke priče o tome zašto to radi. Kratke priče piše i o neobičnim situacijama, čudesnim detaljima, pomalo stvarnim, pomalo izmišljenim. Suosnivačica je i radi u udruzi TERRA Hub i Zelenoj energetskoj zadruzi ZEZ. Druži se i piše u literarnoj skupini Z.L.O.

Za više informacija:
Petra Počanić, ppocanic@wwfadria.org


 

Shpërndajeni këtë!

Na ndihmoni ta përhapim mesazhin.